Od svog osnutka 1842.godine, Matica hrvatska, najstarija hrvatska nacionalna ustanova na polju prosvjete i kulture, uz mnogostruki javni prosvjetiteljski rad osobitu je pažnju poklanjala izdavačkoj djelatnosti. Od prve Matičine knjige, Gundulićevog Osmana, tiskane 1884. godine, pa do današnje biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti,zamjernog izdavačkog pothvata od nacionalnog značaja, Matica je tiskala brojna djela hrvatskih i stranih pisaca ni u jednom slučaju ne odstupajući od svojih postulata - promicanja narodnog i kulturnog identiteta hrvatskog naroda na svim područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, proučavanja hrvatske prošlosti i sadašnjosti i čuvanja i njegovanja izvornosti i osobitosti hrvatskog jezika.

U Lici Matica hrvatska djeluje od 1843. godine, dakle samo godinu dana nakon osnutka Matice hrvatske ( ilirske ) u Zagrebu, s prvim povjerenikom u Gospiću, trgovcem Antom Prpićem, a iste godine počeli su djelovati Matični povjerenici u Gračacu, Korenici, Otočcu, Karlobagu, Buniću, Medku, Udbini i drugim mjestima preko kojih se širio krug pretplatnika na Matičina izdanja. S promjenjivim brojem članova, od 20 do 200 u Gospiću je Matica naročito uspješno djelovala od 1966. do 1972. godine / predsjednik prof. Stipe Josipović,
tajnik prof. Julije Derossi, blagajnik veterinar Ante Rukavina/.
U to je vrijeme Matica hrvatska u Gospiću objelodanila tri zbirke pjesama - "Zir" Zlatka Tomičića, "Tisuću konjanika" Ranka Šimića i "Kamen Krekovače" Jovana Price te Lički kalendar /1968./, a postavila je i šest spomen ploča književnicima i umjetnicima, u Gospiću: Josipu Draženoviću, Vjenceslavu Novaku, Budi Budisavljeviću, Juri Turiću i Miroslavu Kraljeviću, a u Vrhovinama Silviju Strahimiru Kranjčeviću. Nakon nasilnog prekida u trajanju od 18 godina, nakon što je jugoslavenska, komunistička vlast 1972. godine zabranila i raspustila Maticu hrvatsku, 1990.godine Dr. Ante Rukavina , predsjednik i Milan Milinković - Milček, tajnik među prvima u Hrvatskoj ponovo osnivaju Ogranak Matice hrvatske u Gospiću, kojim međutim zbog razaranja Gospića tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku nije mogao djelovati sve do 1994. godine kad je održana skupština ogranka, nakon tragične smrti Dr. Ante Rukavine, i od kad je počeo rad novoimenovanog predsjedništva.
Od 1994. do konca 2001. godine Matica hrvatska u Gospiću organizirala je 45 javnih, kulturnih manifestacija - znanstvenih predavanja, književnih susreta, koncerata i promocija knjiga, osnovala je podružnice Matice hrvatske u Karlobagu, Korenici, Perušiću i Udbini, a tiskala je i "Gospićki spomen zbornik", antologiju gospićke poezije " 100 pjesama 10 gospićkih pjesnika" i tri zbirke pjesama - "Hrvatska jest" Grge Rupčića, "Povratak moru" Ivana Svetića i " Kad nas otme vrijeme" Miroslava Zdunića. Za Gospićki spomen zbornik Matičin ogranak u Gospiću dobio je visoko priznanje - ZLATNU POVELJU Matice hrvatske, a od Gradskog vijeća Grada Gospića PRIZNANJE GRADA GOSPIĆA s plaketom "za sveukupan rad i kulturno izdavački doprinos tijekom Domovinskog rata".

S pokretanjem LIČKE REVIJE, časopisa za znanost i umjetnost, Gospić s jedne strane prestaje biti jedino županijsko središte u Hrvatskoj koje nema časopisa ove namjene, a s druge se uključuje u zamjeran red onih kulturnih sredina koje imaju i duhovne i materijalne snage, ne samo u začetku nego i u kontinuitetu, za ovu vrstu izdavačke djelatnosti. U organizaciji Ogranka Matice hrvatske tiskaju se časopisi: U Karlovcu SVJETLO, u Rijeci DOMETI, u Dubrovniku DUBROVNIK, u Daruvaru VRELO, u Sisku RIJEČ, u Čakovcu HRVATSKI SJEVER, u Glini MATICA GLINSKA, u Visu HRVATSKA ZORA, u Virovitici ZAVIČAJ, u Zadru ZORA DALMATINSKA itd. . Središnjica Matice hrvatske tiska u Zagrebu VIJENAC novine za književnost, umjetnost i znanost, KOLO časopis Matice Hrvatske utemeljen 1842. godine i HRVATSKU REVIJU časopis Matice hrvatske utemeljen 1928. godine, obnovljen u Buenos Airesu 1951. godine, vraćen u Hrvatsku 1991. godine.

Svrha je LIČKE REVIJE poticanje znanstvenika i umjetnika na stvaralački rad kroz obradu pretežito regionalnih sadržaja uz osiguranje prostora za publiciranje tih radova na stranicama časopisa što je uz osiguranje sredstava za troškove tiska od strane sponzora uvjet za opstanak i redovno izlaženje časopisa.

U sadržaju prvog broja uočljiva je prisutnost tema nacionalne povijesti i kulture što je danas, u prvoj godini 21. stoljeća u vremenu tko zna po koji put prešućivanog i potiskivanog nacionalnog, hrvatskog identiteta nužnost sama po sebi.
Forsiranje, jučer univerzalizma i internacionalizma, danas globalizma, nametanje suverenoj Hrvatskoj tutorstva međunarodne birokracije kroz međunarodni sud, brojne promatračke misije i kontrolu cjelokupnog života, hrvatski narod doživljava kao poniženje. Međutim, svijest o stvarnoj, nipošto idealiziranoj nacionalnoj vrijednosti, nasuprot smišljeno nametanoj nacionalnoj inferiornosti, može imati onaj Hrvat, koji zna povijest, kulturu i duhovno stvaralaštvo vlastitog naroda. Ako bi se sad upitali - Koja je tu uloga Matice Hrvatske, (i inih kulturnih, nacionalnih institucija ), koja joj je svrha, koji su joj zadaci?, mirne duše odgovaramo - Sasvim isti kao i pred 160 godina u vrijeme germanizacije ili u Jugoslavijama u vrijeme srbizacije.
Svrha je Matice i inih kulturnih, nacionalnih institucija da kroz kulturnu, prosvjetiteljsku djelatnost potiču Hrvate da osjećaju svoj narod u sebi, u svom biću u svojoj svijesti kao civiliziran, kulturan, plemenit dio međunarodnog etničkog korpusa, da potiču sve dobro, sve humano, sve plemenito, a da odstranjuju i odbacuju sve zlo iz svog nacionalnog bića. Da se ponose pripadnošću hrvatskom narodu bez pogubne rezignacije i nacionalne inferiornosti s jedne, a superiornosti i uske kampanilističke dostatnosti s druge strane.

 

"Matica Hrvatska Gospić", Pučko otvoreno učilište "Dr. Ante Starčević" Gospić i izdavačka kuća "Meridijani" predstavili su knjigu "Gospić u vojnoj krajini" autora Željka Holjevca. O knjizi su govorili: biskup dr. Mile Bogović, dr. Dragutin Pavličević, dr. Dragutin Feletar, Željko Holjevac.

::: LIČKA REVIJA BR 2. :::

Izvod iz sadržaja:

1. Željko Holjevac - Ličke bune u 17. i 18. stoljeću 2. Mato Marčinko - Ante Starčević u Slavoserbi 3. Dr. Mile Bogović - Pitanje autorstva i kolijevke glagoljice 4. Mr. Tatjana Kolak - Zaštita arheološka istraživanja u župnoj crkvi Sv. Antuna Padovanskog u Ličkom Novom 5. Karlo Posavec - Šume i šumarstvo Like i Gospića 6. Pero Budak - Velebit

7. Karlo Sviben - Branio sam Gospić od partizana 1943. Godine
8. Julije Derossi - Kako se stvarao Lički kalendar 1958.
9. Ilija Polić - Štrajk pučkoškolaca 1936. godine u Baškim Oštarijama
10. Zlatko Tomčić - Kasezi, stari naziv za grad Gospić
11. Jadranko Prša - Kroz tminu i svjetlost izdavačke djelatnosti u Otočcu
12. Ranko Šimić - Plan grada Gospića iz 1822. godine
...

 

::: LIČKA REVIJA BR. 4:::

Izvod iz sadržaja: Dr. Milan Kruhek: 510. obljetnica krbavske bitke Mato Marčinko: Podrijetlo Hrvata i hrvatskog jezika Fra Petar Runje: Raseljavanje Like Mr. Ana Rukavina-Stilinović - Ličko-senjska županija na putu gospodarskog napretka Zlatko Tomičić: Dolazak Prezbitera Mateja Marute u Krbavu Sjećanje na dr. Antu Rukavinu Ana Tomljenović: Josip (Josan) Kolaković Mr. Tatjana Kolak: Lička kapa ....

 

::: LIČKA REVIJA BR. 5 :::

Izvod iz sadržaja: 1. Ranko Šimić: Crkva hrvatskih mučenika mjesto hrvatskog hodočašća 2. Dr. Josip Tišljar: Geologija središnjeg Velebita 3. Mato Marčinko: Podrijetlo Hrvata i hrvatskog jezika II 4. Ing. Stipe Mudrovčić: Prostorni plan Ličko-senjske županije 5. Mr. Željko Holjevac: Stajničke žrtve - u povodu 80. obljetnice 6. Ana Tomljenović: Žitničke žrtve - u povodu 70. godišnjice 7. Stare ličke fotografije 8. Dr. Manja Kovačević: Ričnik gacke čakavšćine 9. Biskup Juraj Divnić: Pismo Papi Aleksandru VI o Krbavskoj bitki 10. Grga Rupčić: U spomen - Ivan Blažević …